Souple tann...

Nouvèl

Byenveni nan paj Nouvèl Kayifi a. Nan paj sa a, ou pral jwenn anons, Ajan nan mwa a, vebinèr kap vini yo, rekonesans nan mwa a pou peyi yo, ak nouvo ajan ke nou akeyi.

Kayifi Nouvèl

mas 2022

Kayifi Outreach ap vini nan yon tan ki pa two lwen! Nan Kayifi, nou rekonèt enpòtans jèn Karayib la kòm yon poto mitan nan lavni zile yo. Nou kontan prezante yon nouvo pwogram: Kayifi Outreach, ki vize a bay jèn Karayib yo konesans, resous, ak zouti entegral nan siksè yo. Tcheke lyen sa yo pou plis enfòmasyon!

Byenvini nan Kayifi Outreach! (blὸg)

Entwodiksyon Videyo (gen ladan fòm enskripsyon)

Gwoup Facebook

out 2021

Bὸn nouvèl pou tout moun! Nou toujou ap chèche lὸt fason pou amelyore Kayifi epi kenbe anons yo a jou ! Pou tout achtè ak lokatè, nou vle ke w jwenn sa ke w ap chèche a.

 Pou tout vandè, ajan imobilye, koutye ak pwopriyetè, nou swete ke w jwenn anpil moun mande enfὸmasyon sou anons ke w fè yo. Tanpri modifye pwopriyete ki te la deja yo pou bay yon lide pi klè sou dat ke kontra vant oubyen lokasyon an ap ekspire, menm si se yon kontra ekri ou vèbal. Lè w ap mete yon lὸt pwopriyete, toujou mete dat la tou. Yon fason otomatik, tout pwopriyete yo ap ekspire nan 120 jou ki swiv dat li pibliye a. Men ou pa bezwen enkyete w, w ap resevwa yon notifikasyon pa imèl yon semèn anvan dat ekspirasyon an, w ap gen aksè byen fasil pou mete l a jou.

Ann rete a jou ! Kayifi se koneksyon w nan Karayib la!

avr 2021

Kòm ou ka remake, nou te chanje Layout la nan paj dakèy nou yo ak fonctionnalités nan rechèch pwopriyete nou yo fè jwenn pafè kay Karayib ou menm pi fasil! Si ou gen nenpòt pwoblèm, kesyon, oswa fidbak sou gade nan nouvo, klike isit la kontakte nou. Mèsi paske ou itilize Kayifi!

mas 2021

Ap Vini Nan Yon Ti Tan ! Kayifi lokasyon pandan vakans. Mete nan lis la pwopwiyete vakans ou gen pou lwe pou yon ti bout tan. Kontakte nou pou plis detay e pou w mete ajou!

Leson patikilye Section

We have added tutorials to our Youtube page, to find out how to register, how to upload profile and property pictures click the link below https://www.youtube.com/channel/UCu8TgI-NstRIS0ehKlby2Bg

Nouvèl Karayib la

Pwojè Ekspansyon Grenada Christan Academy An Ap Demare Avèk Yon Seremoni Pou Inogire Travay Yo. 

Plan anbisye ministè edikasyon an ki vize amelyore enfrastrikti edikatif la nan Grenada te franchi yon etap siyifikatif semèn sa, avèk yon seremoni inogirasyon kèk travay sou pwochen sit nouvo akademi kretyen an nan Grenad. Sitiye nan do teren baskèt adjasan pis aterisaj nan Pearls la, seremoni an te make kòmansman travay yo ki pral debite 8 Avril 2024 la. 

Apèsi Ak Enpòtans Pwojè A. 

Inisyativ konstriksyon sa, ki enskri nan kad dezyèm faz pwojè amelyorasyon edikasyon nan Grenad, te rive posib gras finansman Bank devlopman nan Karayib la (CDB). 

Yon kontra estime nan 27,4 milyon dola te siyen ant ministè edikasyon an, Kee Chanona ak Sonrise Konstriksyon JV inc, konsepsyon achitèktiral yo sipèvize gras Beston Consulting. Nouvo enstalasyon an vize inisyalman pou akeyi 300 etidyan, avèk yon plan agrandisman potansyèl pou 500 etidyan pwochènman.  

Chif Kle Ak Pati Prenan. 

Kèk pèsonalite eminan te patisipe nan evènman makan sa, notamman direktè Eversley George, premye minis la Dickon Mitchell ak minis edikasyon an David Andrew. 

Premye minis la Mitchell te eksprime gratitid li anvè administrasyon presedan an pou wòl li nan pwojè sa. Li te souliye envestisman sibstansyèl gouvènman an nan modènizasyon kèk enfrastrikti eskolè ak enpòtans nan founi kèk enstalasyon premye lòd pou etidyan yo ak kontribyab Grenad yo. 

Detay E Fonksyonalite Pwojè A. 

Pwojè a genyen konstriksyon kat batiman twa etaj ki gen kèk sal klas, laboratwa pou divès matyè, kèk biwo, yon enfimri, yon kafeterya e kèk teren lwazi. Gen lòt dispozisyon ki pran tou pou mete asansè nan batiman yo, pou garanti enklizyon moun ki gen mobilite redwi yo. 

Resepsyon Kominotè E Pwofè Fiti. 

Inisyativ sa te sisite kèk kòmantè pozitif bò kote pati prenan yo, reprezantan palman an Kate Lewis kalifye pwojè sa "Yon etap enpòtan pou devlopman edikasyon an nan Saint Andrew Northeast. 

Direktè George te prevwa amelyorasyon enfrastrikti a, pou pèmèt pi bon opòtinite nan ansèyman e ofri matyè yo pi byen. 

Minis edikasyon an, David Andrew, te souliye enpòtans pou soutni akademi an nan efò ekspansyon li yo pandan y ap rann yon omaj ak regrete memwa a misyonè Charles Carpenter nan kreyasyon akademi sa nan Pearls. 

Envesti Nan Lavni Edikasyon An. 

Pi lwen Grenada Christan Academy, pwojè pi gran genyen kèk plan ki vize konstwi lekòl primè Anglikàn Sen Andrew nan Grenville epi deplase lekòl segondè katolik Sen David la. 

Efò sa yo souliye yon angajman pou amelyore enfrastrikti edikatif yo, garanti aksè ak kèk anviwonman aprantisaj bon kalite. 

Konstriksyon sa ta dwe fini nan 18 mwa e yon mendèv enpòtan ta dwe deplwaye pandan peryòd pwent yo. Pwojè a reprezante yon envèstisman enpòtan nan edikasyon an, ki pwomèt yon pi bon demen pou etidyan yo ak kominote yo nan Grenad. 

SOUS: www.loopnews.com, www.gbn.gd, www.therealcrimediary.com 

Gade plis atik

Rekonesans Karayib la

Zile Vyèj Ameriken yo.

Konnen plis bagay sou zile Vyèj ameriken yo. 

Zile Vyèj ameriken yo ofisyèlman rekoni sou non zile Vyèj Etazini. Se yon gwoup zile nan Karayib la ki konsidere tankou teritwa peyi Etazini e ki twouve yo nan zile kote anpil van ap vante. Prensipal zile ki fè pati gwoup zile sa yo se : Senkwa, Senjan avèk Sentoma. Sepandan, gen 50 ti zile ak kay siplemantè ki antoure yo. 

Isi a, genyen kèk dlo ki gen koulè jwayo, yon fón ki ra avèk kèk rezidan ki konn akeyi moun byen ak yon souri ki kontajye. Avanti san bout yo kòmanse nan kèk ekskisyon nan kayak ak eksplorasyon anba lanmè nan sit istorik ki fasinan, ak detant sou kèk plaj imakile. 

Istwa sou zile Vyèj ameriken yo 

Premye gwoup moun ki t ap viv sou zile Vyèj ameriken yo se te Karayibeyen, Sibone avèk Arawak. Tankou laplipa nan kèk zile nan Karayib la, otoktòn yo te vin disparèt kèk ane apre Kristòf Kolon te vizite zile a nan ane 1493. Sepandan, Kristòf Kolon a avèk ekipaj li a pa te sèl responsab nan disparisyon tribi pasifik e kalifye sa yo. Angletè, Lafrans, Dánmak avèk Oland, te tante tou pou yo okipe zile sa yo. 

Jis rive nan ane 1733, Fransè te revandike zile Senkwa avèk anpil siskè apre yo te vin depase ansyen abitan yo ki se te Espanyòl. Senjan ak Sentoma  te tonbe anba kolonizasyon peyi Dánmak. Yo te pwospere nan agrikilti plantasyon nan ane 1600 yo ak nan kòmansman ane 1700 yo. Finalman, Danwa te rive achte twazyèm zile a nan men Lafrans, e yo te rekonèt zòn sa sou Antiy Danwa. 

Yo te fòse esklav yo pou yo te travay pandan kèk long e epwizan jounen nan plantasyon yo. Plizyè milye esklav te rive jwenn liberasyon yo pandan rebelyon Senkwa a, men pifò te rete nan plantasyon kolon yo. Alafen, esklavaj la te rive aboli nan ane 1848. Nan vire won sa nan istwa zile yo, sa te vin koz yon efondreman nan sektè ekonomik la. Ane ki vini apre yo te yon peryòd vrèman difisil pou abitan zile sa yo, ki te karakterize ak plizyè katastwòf natirèl devastatè ak yon ekonomi ki nan difikilte. 

Nan ane 1917, Etazini te achte Senkwa, Senjan ak Sentoma, ki te vin tounen zile Vyèj ameriken oubyen Etazini. Etazini te amelyore ekonomi an ki t ap plonje lè yo etabli yon endistri touris, ki pa t difisil sitou avèk tout sa zile yo ka ofri vizitè yo. Jodi a, zile Vyèj ameriken rekonèt nan tout mond la kòm yon destinasyon ki selèb pou moun al pase vakans. 

Kilti a nan zile Vyèj ameriken yo. 

Kilti inik la nan zile Vyèj ameriken yo, se yon bèl melanj koutim, evènman, kèk valè ak eleman atistik karibeyen ak ameriken. Tankou, mizik ou ka tande nan restoran yo ak nan kèk lòt etablisman ka soti nan rege, pase nan kalypso rive nan blouz pou w al tonbe nan pòp ameriken. 

Abitan senpatik nan zile Vyèj ameriken yo, prensipalman soti nan kontinan Afriken avèk Ewopeyen. Sepandan, w ap remake byen prezans ameriken nan mitan popilasyon divèsifye sa, w ap jwenn Ispanik tou avèk kèk moun ki soti nan Ewop modèn nan. Laplipa, nan rezidan yo pale, ekri anglè, se sèlman nan lèkti yo genyen yon aksan ki distenge yo. 

Yon pati ki enpòtan nan kilti zile Vyèj ameriken yo, se nan fason yo devwe pou kèk relijyon, tankou Krisyanis, Batis ak Katolik. Men yo melanje tou kèk valè tradisyonèl nan Karayib avèk pratik yo, tankou sipèstisyon avèk istwa ki travèse plizyè jenerasyon. 

Kwizin zile sa yo plis chita sou fwi ki soti nan lanmè, tankou anpil lòt kote nan Karayib la. Si w fè yon vwayaj nan destinasyon mayifik sa, goute nouriti nasyonal la, ki se pwason ak chanpiyon. Konbinezon inik aliman sa soti depi lè peyi Dánmak t ap dirije zile sa yo. Kèk gwo mose pwason konn sèvi ak kèk bèl boulèt ki fèt avèk semoul mayi sale, chòtnin avèk dlo. Se yon avanti kilinè w p ap ka bliye konsa konsa. 

 

SOUS: Wikipedia.org, Visitusvi.com, Vinow.com 

Sunni Baerwalde

Written by: Sunni Baerwalde